Predstavnici Sekretarijata Konvencije o biodevrzitetu (CBD) u Crnoj Gori

U organizaciji Ministarstva održivog razvoja i turizma, predstavnici Sekretarijata Konvencije o bidevrzitetu (CBD) borave u Crnoj Gori sa ciljem ocjene Strategije biodiverziteta 2016-2020 (NBSAP) koju je Vlada Crne Gore usvojila u januaru 2016. godine. Eksperti iz ovog Sekretarijata, sa predstavnicima raznih zemalja, koji se bave ovom oblašću, nakon razgovora sa crnogorskim institucijama će dati svoje mišljenje, sugestije i smjernice za poboljšanje same Strategije.

Predstavnici Sekretarijata i institucija Ugande, Šri Lanke, Finske i EU, juče su bili u posjetu Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom. Ovom prilikom bilo je razgovora o upravljanju obalom Crne Gore, zaštićenim područjima na obali i uspostavljanju budućih zaštićenih područja u moru. Posebno interesovanje eksperata bilo je za rezervat prirode „Tivatska Solila“, monitoring biodiverziteta na ovom području, investicije i buduće planove razvoja samog rezervata.

Ova posjeta je jako značajna kako za Javno preduzeće tako i za ostale institucije Crne Gore, jer kroz iskustvo raznih zemalja, doprinosi poboljšanju i jačanju Strategije biodiverziteta, te pomaže boljem očuvanju i zaštiti flore i faune Crne Gore.

 

DSC 0031

 

Pokrenuta inicijativa za uspostavljanje zaštite lokaliteta „Solila“ kao kulturnog dobra

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara pokrenulo inicijativu za uspostavljanje zaštite lokaliteta „Solila“ kao kulturnog dobra, u skladu sa članom 19 Zakona o zaštiti kulturnih dobara a imajući u vidu kompleksnost kulturnog nasleđa Solila.

Osnov za pokretanje ove inicijative predstavlja Studija zaštite kulturne baštine u specijalnom rezervatu „Tivatska Solila“ u opštini Tivat, koju je za potrebe Javnog preduzeća izradilo preduzeće "Expeditio architects" d.o.o. iz Kotora, shodno smjernicama i Programskom zadatku Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Izrađenom studijom je predstavljen razvoj i status koji su Solila imala kroz istoriju. Na ovom području utvrđeno je postojanje veoma značajnih ostataka arhitekture XX vijeka, te istaknuto da su Solila, pored prirodnog potencijala, takođe važno arheološko nalazište, kulturno-istorijsko područje ili kulturni pejzaž.

Glavni cilj ove studije je uspostavljanje zaštite prirodnih i kulturnih dobara, definisanje vrijednosti i identifikacija elemenata kulturnog pejzaža u obuhvatu Specijalnog rezervata „Solila“ kao i određivanje mjera njihovog očuvanja i zaštite.
Na osnovu rezultata istraživanja i analiza sprovedenih tokom izrade ove Studije predloženo je da se Solila kao cjelina zaštite kao nepokretno kulturno dobro, sa svim slojevima i segmentima kulturne baštine, sa svim elementima kulturnog pejzaža, iz različitih faza razvoja, posebno onih kada se prostor koristio kao solana ali uključujući i one u kojima se Solila nisu koristila za proizvodnju soli, već i za druge namjene. Studija predstavlja osnov za uspostavljanje balansa između neophodne zaštite i ekonomske valorizacije prirodnih, istorijskih i kulturnih vrijednosti, odnosno očuvanje prirodnih i kulturnih dobara u funkciji budućeg razvoja cijelog područja. Upravo zbog toga u Studiji se navodi da je, kada je u pitanju zaštita i valorizacija, pored prirodnih vrijednosti potrebno uzeti u obzir i istorijske, kulturne i etnološke vrijednosti koje ima ovo područje.

 

Izvor Studija zaštite kuturne baštine u specijalnom rezervatu Tivatska Solila u opštini Tivat

Održana završna konfernecija projekta „CORE“

U hotelu “Spledid” u Budvi juče je održana završna konfernecija projekta „CORE“, koji predstavlja EU/IPA prekogranični projekat sa temom "Istraživanje i podizanje svijesti u prevenciji zaštite okoline i uspostavljanje veće sigurnosti i mjera za zaštitu pomorskog dobra u prekograničnom području Republike Hrvatske i Crne Gore“. Projekat CoRE sprovode partnerske institucije u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Ukupna vrijednost dobijenih sredstva iznosi 569.876,39 eura.

Hrvatskom hidrografskom institutu iz Splita (kao funkcionalnom vodećem partneru i Sveučilištu u Dubrovniku – Institutu za more i priobalje (IMP). kao korisniku evropskih sredstava opredijeljen je iznos od 276.196,49 eura, a od toga 223.277,24 eura bespovratnih sredstava.
Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) i Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom Crne Gore (JPMD). opredijeljen je iznos od 259.869,48 eura, a od toga 220.889,06 eura bespovratnih sredstava.

Na jučerašnjoj konferenciji predstavljeni su rezulati dosadašnjih istraživanja koja su podrazumjevala:

- Istraživanje i aktivnosti vezane za monitoring
- Monitoring morskih talasa na području Dubrovnika i delte Bojane
- Monitoring morskih struja na području delta Neretve i delte Bojane
- Određivanje veličine litoralne zone delta Neretve i područja Dubrovnika, područja delte rijeke Bojane i područja Sutomorske plaže i plaže Mogren
- Istraživanje bioloških komponenti na predmetnim područjima

Istraživanja su podrazumjevala između ostalog i hidrografska, biološka i hemijska istraživanja zbog evidentnih erozija plaža Sutomore i Mogren i alovijalnih promejna na delti rijeke Bojane.

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore kroz ovaj projekat dobio je „Multi Beam“, koji mjeri dubinu mora na 500 metara sa preko 500 tačaka i obrađuje podatke koje će koristiti Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom za preporuke releventnim institucijama u Crnoj Gori.

 

s

 

Istraživačke aktivnosti u Crnoj Gori sprovedene su u periodu od 13. do 23. marta 2017. Tim ZHMS-a je za ove aktivnosti koristio novonabavljeni multibeam sistem iWBMSe kao i ostalu hidrografsko-okeanografsku opremu sa kojom raspolaže. Istraživačke aktivnosti su uključivale premjer plaža Mogren (Budva), Sutomore i ušća rijeke Bojane, te postavljanja uređaja za mjerenje parametara morskih struja i talasa.
Na konferenciji su govorili mr Luka MITROVIĆ, direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, Vinka KOLIĆ, direktorica Hrvatskog hidrografskog instituta , Luka ĆALIĆ iz Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, Marko MLINAR, iz Hrvatskog hidrografskog institut , Nikša GLAVIĆ iz Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, Goran BAROVIĆ, dekan Filozofskog fakulteta u Nikšiću, Radoslav ĆOSO, saradnik na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi, Vasilije BUŠKOVIĆ,iz Agancije za zaštitu prirode i životne sredine.

Gost na konfenrenciji bio je i Loris RAK, marine domain-law ekspert koji je prezentovao brošuru “Morsko dobro u republici Hrvatskoj i Crnoj Gori”, koja je izrađena za potrebe projekta CoRe.

 

DSC 0009

Studijska posjeta Krajinskom parku “Sečoveljske Soline” i Naravnom rezervatu “Škocjanski zatok” u Sloveniji

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je početkom novembra, a na poziv upravljača, organizovalo trodnevnu studijsku posjetu Krajinskom parku “Sečoveljske Soline” i Naravnom rezervatu “Škocjanski zatok” u Sloveniji. U ovoj studijskoj posjeti, pored predstavnika Javnog preduzeća, učestvovali su i predstavnici Opštine Tivat, Mjesne zajednice “Krtoli” i predstavnici medija.

Posjeta je bila organizovana u cilju upoređivanja aktivnosti na zaštiti, očuvanju i unaprijeđenju ovih područja sa sličnim aktivnostima koja se realizuju u posebnom rezervatu prirode “Tivatska solila”. Javno preduzeće, kao upravljač Solilima, do sada je investiralo više od 200 hiljada eura na poslovima uređenja infrastrukture, monitoringa biodiverziteta, edukacije i unapređenje stanja samog područja.

U cilju nastavkla daljih aktivnosti izrađene su dvije studije: “Studija regulisanja vodotoka i kanala u specijalnom rezervatu” i “Studija kulturne bastine”, čime su stvoreni preduslovi za izradu projektne dokumentacije za hidrološki režim u samom rezervatu, što podrazumijeva unapređenje stanja cijelog područja. Izrada Studije kulturne baštine sjajan je preduslov da se u budućnosti područje Solila zaštiti i kao kulturno dobro.

Ova posjeta bila je sjajna prilika da se vizija razvoja Tivatskih Solila, kao i planovi za naredni period, uporede sa primjerima dobre i uspješne prakse zaštite prirode u regionu, a “Sečoveljske soline” i “Škocjanski zatok” prepoznati su kao vodeći primjeri ovog tipa.

“Sečoveljske soline” jedan su od rijetkih primjera revitalizacije stare solane. Ovo područje danas je podijeljeno u dva dijela, dio koji uživa strogi režim zaštite i predstavlja jedinstven rezervat za ptice, i drugi dio koji danas funkcioniše kao aktivna Solana u kojoj se na tradicionalan način proizvodi so. Dio solane za proizvodnju, otvoren je i za posjete turista, i čini jednu od glavnih turističkih ponuda Pirana, gdje pored kulturno-istrijskih vrijednosti ovog područja posjetioci mogu uživati i u outdore SPA centru. Osnov uspijeha ove solane leži zapravo u dobroj saradnji uprave parka sa lokalnim stanovništvom, koje je na direktan ili indirektan način uključeno u funkcionisanje ovog područja. Slična situacija prepoznata je i na Tivastkim Solilima, gdje je dobra saradnja upravljača sa lokalnom zajednicom i drugim relevantnim institucijama na zavidnom nivou. Kolege iz Slovenije, razvoj Tivatskih Solila vide kao sjajan primjer razvoja, ne samo za Crnu Goru, već za region i Evropu.

Naravni rezervat “Škocjanski zatok”, nastao je napornim radom i istrajnosti grupe volontera, koji su od potpuno devastiranog i zagađenog područja, nekadašnje deponije, napravili jedinstveni rezervat prirode, koje može poslužiti kao sjajan primjer kako aktivnostima na Tivatskim solilima možemo značajno unaprijediti stanje područja i učiniti ga jedinstvenom oazom za poboljšanje biodiverziteta.

Ovo studijsko putovanje bila je i prilika da se svi učesnici upoznaju sa dobrim primjerima održivog upravljanja zaštićenim područjem, dobiju prave i korisne odgovore na sve što ih zanima i dio viđenog prenesu na zaštitu i unaprijeđenje posebnog rezervata prirode “Tivatska Solila”.

 

DSC 0062

 

DSC 0167

Završeni radovi na rekonstrukciji betonske plaže ispod Hotela Kamelija u Tivtu

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore završilo je radove na rekonstrukciji betonske plaže ispod Hotela Kamelija u Tivtu.

Radovi su podrazumjevali „presvlačenje“ postojeće površine novim slojem armiranog betona, izuzev prostora na kojem je predviđen pijesak za igru i zabavu djece. Ugrađene su i nove cijevi za odvod vode sa tuševa, dok će montažu nova dva tuša uraditi vlasnik hotela „Kamelija“.

Ukupna površina platoa odnosno kupališta koji je rekonstruisan iznosi 1331,50m2. Po završetku radova prostor plaže je oslobođen od građevinskog materijala i vraćen u uredno stanje.

Radovi na realizaciji navedenog posla započeti su 16. oktobra,a završeni su prije predviđenog roka, dok je ukupna vrijednost radova iznosila 24.534,00 eura.
U cilju oplemenjavanja plažnih prostora i rekonstrukcije izgrađenih kupališta u Bokotorskom zalivu za narednu turističku sezonu, do kraja sedmice očekuje se i početak radova na rekonstrukciji Novosadske plaže u Herecg Novom.

 

IMG 84dc11f7e2b96e71054e4af8e860222f V

 

IMG 1de3f19903ac12c3f139fb528af4fd63 V

Nabavka i donacija specijalinih kolica za kretanje po plaži i pristup moru Savezu udruženja paraplegičara Crne Gore

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore izvršilo je nabavku četvoro specijalmih kolica koja su izrađena za potrebe olakšanog kretanja po plaži i pristupa moru lica sa smanjenom pokretljivošću i lica sa inavliditetom.
Javno preduzeće doniralo je kolica Savazu udruženja paraplegičara Crne Gore na čuvanje, održavanje i dalje korišćenje. Tokom primopredaje, predsatvnici Saveza Udruženja paraplegičara su isprobali sva kolica i konstatovali u prisustvu predsjednice Udruženja Nataše Borojević da su ista u ispravnom stanju i da nema uočenih nedostataka.

Kolica su podobna i za korišćenje na pristupnim rampama i mehaničkim dizalicama za potrebe lica sa inavliditetom i lica sa smanjenom pokretljivošću, koje Javno preduzeće realizuje u Budvi, Baru, Tivtu i Kotoru.
Podsjećamo da je Javno preduzeće početkom ljeta izgradilo pristupnu rampu za lica sa inavliditetom u Budvi na Slovenskoj plaži (gradska plaža ispred hotela Park), te da je početkom oktobra započela izgardnja pristupnih rampi u Baru na Topolici i u Tivtu na ponti Seljanovo. Završetak radova očekivan je krajem novembra, odnosno početkom decembra tekuće godine. Pred početak ljetnje sezone 2018. godine mehanička dizalica za pristup moru osoba sa invaliditetom biće postavljena na Žutoj plaži u Kotru.

Za potrebe lica sa inavliditetom na ljeto će biti postavljene i specijalne kabine za presvlačenje na četri navedene lokacije u Budvi, Baru, Tivtu i Kotoru.

Uvažavajući potrebe lica sa smanjenom pokretljivošću i lica sa inavlidtetom, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore posvetilo je posebnu pažnju pri izradi navedenih rampi i pratećih sadržaja, vodeći računa da budu zastupljene na najfrekfentnijim plažama u primorskim gradovima, gradeći ih u potpunosti u skladu sa smjernicama Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore.

Ujedno, na osnovu obaveza koje proizilaze iz pravila Međunarodnog programa – Plava zastavica, 5 zakupljenih kupališta na crnogorskom primorju imaju obezbjeđen pristup za lica sa invaliditetom i to:
- “Kaladrovo” - Tivat
- “Sveti Toma”- Bečići, Budva
- “Paradiso” – Utjeha
- “Miami” – Velika Plaža, Ulcinj
- “Copacabana” – Velika Plaža

Specijalno kupalište u Igalu takođe ima pristupnu rampu sa kojom, shodno Ugovoru sa Javnim preduzećem, raspolaže Institut “Dr Simo Milošević”.

 

foto kolica

Počeli radovi na izgradnji pristupne rampe za lica sa smanjenom pokretljivošću i lica sa invaliditem na plaži Topolica u Baru

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore angažovalo je izvođača radova na izgradnji pristupne rampe za lica sa smanjenom pokretljivošću i lica sa invaliditetom na plaži Topolica u Baru. Radovi su počeli krajem oktobra, a očekivani rok završetka radova je 30. novembar 2017. godine. Radove izvodi preduzeće “Grand Design” iz Podgorice, a ukupna vrijednost izgradnje iznosi 62.018,00 eura.
Podsjećamo da je Javno preduzeće za uprvljanje morskim dobrom Crne Gore pred početak turističke sezone izgradilo i pristupnu rampu za potrebe lica sa smanjenom pokretljivošću i lica sa invaliditetom na Slovenskoj plaži u Budvi (gradskaplaža ispred Hotel Park), koja je tokom ljetnjih mjeseci bila na raspolaganju mještanima, turistima i posjetiocima kojima je bila neophodna za pristup moru.

Krajem sedmice očekujemo uvođenje u posao izvođača radova na izgradnji pristupne rampe na ponti Seljanovo uTivtu.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore izvršilo je i nabavku mehaničke dizalice za potrebe lica sa invaliditetom koja će pred početak ljetnje turističke sezone 2018. godine biti postavljena na Žutoj plaži u Kotoru.

Za sve četiri navedene loakcije u Budvi, Baru, Tivtu i Kotoru pred početak ljeta biće postavljene specijalne kabine za presvlačenje, adaptirane za lica sa smanjenom pokretljivošću i lica sa invaliditetom.

Navedene aktivnosti Javno preduzeće realizuje u saglasnosti sa Savezom udruženja paraplegičara Crne Gore i Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagodjavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom.

imageinv1

Copyright © Morsko dobro 2017

Premium Joomla Templates