Reagovanje JP Morsko dobro na tekstove “Živi svijet ugrožen zbog prokopavanja kanala” od 07. oktobra i “Kanal može da se kopa, ali samo uz ekološku saglasnost” od 08. oktobra u ND Vijesti

Granica morskog dobra na području Buljarice kreće se obodom same plaže, dok je močvarno područje u zaleđu pod ingerencijom lokalne samouprave. Plaža Buljarica je zaštićeno prirodno dobro od 1968. godine u kategoriji koja je danas spomenik prirode shodno Registru zaštićenih područja i obuhvata oko 40.000 m2 plažnog prostora.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom nije nadležan organ za izdavanje saglasnosti, već je, shodno Zakonu o zaštiti prirode, za izdavanje odobrenja za radnje i aktivnosti u zaštićenim područjima, nadležna Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, Stoga Javno preduzeće nije moglo izdati saglasnost za radove na prokopavanju nekadašanjeg kanala u Buljarici.

Uvažavajući potrebe i inicijative lokalnog stanovništva sa tog područja JP Morsko dobro je u Planu korišćenja sredstava predvidjelo sredstva za Izradu studije za izradu napera, revitalizaciju bujičnog kanala i postavljanje montažnog mosta preko bujičnog kanala u Buljarici, sredstva za reviziju predmetne Studije i sredstva za izvođenje radova na ovim poslovima.

Za ove radove, kao i za radove u drugim zaštićenim dobrima, Javno preduzeće će prethodno, kao što je to i do sada bio slučaj, pribaviti sve neophodna odobrenja uključujući i odobrenje Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.

Raspisan javni poziv za izradu Studije varijantnih modela za formiranje montažnih pristništa, privezišta i vezova na bove u Bokokotorskom zalivu

JP Morsko dobro je u petak, 05. oktobra 2018. godine, raspisalo javni poziv za izradu Studije varijantnih modela za formiranje montažnih pristništa, privezišta i vezova na bove u Bokokotorskom zalivu, a zaintereovana lica ponude mogu dostaviti do 05. novembra.

U situaciji sve izraženijih zahtjeva za obezbjeđenje novih objekta ili pojedinačnih vezova za barke i jahte u Bokokotorskom zalivu, JP Morsko dobro je prepoznalo potrebu da se nakon cjelovite analize prirodnih i stvorenih uslova definišu lokacije i načini na koji je moguće postaviti montažne platforme za pristaništa – privezišta i vezivanje na bove.

Studija treba da definiše zone i lokacije na kojima je moguće montirati privremene (sezonske) objekate za formiranje manjih komercijalnih privezišta, zone i lokacije na kojima je moguće postaviti privremene objekte za formiranje komunalnih vezova, potom lokacije za obezbjeđenje nautičkih vezova i na kraju način na koji je moguće izvesti predviđenu intervenciju u odnosu na prirodne i stvorene karakteristike prostora.

Predmetna Studija će obuhvatiti analizu postojeće dokumentacije, analizu stanja u prostoru, prikaz osnovnih rješenja po varijantama sa tehničkim konceptom i predloge rješenja po definisanim prostornim cjelinama.

Uređenje specijalnog rezervata prirode Solila - Postavljanje kula i osmatračnica

JP Morsko dobro je u sklopu redovnih poslova na uređenju i sanaciji infrastrukture na području posebnog rezervata prirode - Solila, tokom ljetnjih mjeseci izvelo radove koji su obuhvatili izgradnju i zamjenu 2 postojeće kule novim i postavljanje 1 nove osmatračnice.

Nove kule i osmatračnica napravljene su od prirodnog materija (četinar) čija namjena preventveno doprinosi samom doživljaju turista i istraživanjima ornitologa, a pogdne su i organizovanje edukativnih radionica u prirodi.

Kule nude mogućnost posmatranja ptica sa tri strane, imaju izgrađenu nastrešnicu, pokrivene su tegolom i namijenjene su za prisustvo 7 osoba istovremeno. Novoizgrađena osmatračnica postavljena je uz lokalni put prema Radovićima, čija površina pristupnog dijela sa terasom iznosi 10m2.

Za izvođenje ovih radova JP Morsko dobro je angažovalo firmu "Arhibiro" d.o.o. iz Budve, dok je stručni nadzor nad ovim radovima vršila firma "Europrojekt" d.o.o. iz Podgorice. Ukupna vrijednost radova iznosila je oko 24.563,00 eura.

 

IMG 4982

 

IMG 5020

Obavještenje u vezi konačne presude po prijavi Nasera Muharemovića u korist Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore

Povodom tužbe g-dina Nasera Muharemovića iz Ulcinja po okončanom tenderskom postupku za zakup lokacije 10B u Planu objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra u opštini Ulcinj( 2016-2018), a o kojemu je u više navrata u protekle dvije godine bilo riječi u medijima, JP Morsko dobro daje obavještenje kako slijedi:

- Upravni sud Crne Gore je dana 04. marta 2016. godine rješavajući upravni spor po tužbi Nasera Muharemovića iz Ulcinja, a protiv Odluke Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore odbio tužbu Nasera Muharemovića, ocjenivši je neosnovanom;

- Vrhovni sud Crne Gore je dana 13. septembra 2018. godine odlučujući po Zahtjevu Nasera Muharemovića za ispitivanje gore navedene presude Upravnog suda Crne Gore, predmetni Zahtjev odbio kao neosnovan i time potvrdio presudu Upravnog suda.

 

Navedenim presudama okončan je postupak Nasera Muhamerovića protiv Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u korist Javog preduzeća.

Pokrenut postupak utuženja korisnika objekata na rijeci Bojani za neizmirenu 2017. i 2018. godinu

Nakon što je JP Morsko dobro sredinom avgusta pokrenulo 10 sudskih postupaka prema zakupcima lokacija na obalama rijeke Bojane za naplatu neizmirenih obaveza za 2016. godinu, u proceduri utuženja je još 25 zakupaca za neizmirenu 2017. i 2018. godinu.

Imajući u vidu da je u toku priprema Programa privremenih lokacija za naredni petogodišnji period (2019-2023 g.), neophodno je da svi korisnici lokacija na Bojani imaju zaključene Ugovore/Anexe po važećem Planu, kako ne bi prestao pravni osnov za korišćenje lokacija i postavljanje objekata, odnosno bilo predloženo brisanje lokacija iz budućeg Programa.

Zaključen ugovor za uređenje pješačke staze Risan- Perast, IV završna faza

JP Morsko dobro je juče zaključilo Ugovor sa preduzećem “Electro team” d.o.o. iz Budve čiji je predmet izvođenje radova na uređenju pješačke staze na potezu od Risna do Perasta. Ovo je ujedno i IV završna faza izgradnje pješačke staze koja podrazumjeva popločavanje novoigrađene staze duge 2,1 km dekorativnim prefarikovanim betonskim pločama najvišeg kvaliteta. Širina popločane staze iznosiće 1,5 m. Pri izradi projektnog zadatka posebna pažna posvećena je planiranju specifičnog mozaičnog popločavanja koje treba da bude uklopljeno u već postojeći ambijenta Kotorsko-Risanskog zaliva.

Projekat predviđa i dva stajališta za ukupno 14 parking mjesta, odmor i panoramsko razgledanje obale.

U ovoj fazi, pored popločavanja, staza će biti ograđena zaštinim ogradama uz ivičnjake sa putne strane i sa strane mora.

Izvođač radova će shodno Ugovoru biti uveden u posao početkom oktobra, a predviđeno je da radovi traju 100 kalendarskih dana od tog datuma.

Ukupna vrijednost radova na IV fazi iznosi 349.054,94 € sa uračunatim PDV-om.

Po završetku ovog posla predviđeno je postavljanje drvenih klupa, kanti za otpatke i hortikulturalno uređenje staze.

Podsjećamo da je JP Morsko dobro prethodne dvije godine sprovelo intezivne građevinske radove na izgradnji i proširenju same staze, a pred početak ljetnje turističke sezone 2018. završilo radove na postavljanju javne rasvjete, koja ranije nije postojala na ovom dijelu Jadranske magistrale. Ukupna vrijednost svih radova iznosi cca 650.000,00 €.

Direktor JP Morsko dobro Predrag Jelušić učesnik Panela u okviru Mediteranskog dana obale 2018. u Splitu

Na centralnoj proslavi Mediteranskog dana obale, koja se danas održala u Muzeju lijepih umjetnosti u Splitu, na panelu o saradnji PAP/RAC-a sa državama i institucijama Mediterana učestvavao je i Predrag Jelušić, direktor JP Morsko Dobro. Ostali panelisti bili su ambasadorka Francuske u Hrvatskoj Corrine Meunier, profesor Marija Snoussi sa Univerziteta Muhameed V iz Rabata u Maroku, Irina Makarenko iz Komisije za Crno more i Ivica Trumbić predstavnik IOC-UNESCO.

Jelušić je na panelu govorio o značaju saradnje institucija u Crnoj Gori sa PAP/RAC centrom Mediteranskog Akcionog plana, posebno ističući rezultate projekta CAMP Montenegro koji je Ministarstvo održivog razvoja i turizma realizovalo u periodu od 2011- 2017. godine, a u okviru kojeg su pripremljene značajne analize i studije koje su predstavljale podlogu i osnov za izradu Prostornog plana obalnog područja i Nacionalne strategije integralbog upravljanja obalnim područjem. Najznačajniji rezultati projekta CAMP su uspostavljanje odmaka gradnje od obalne linije, eliminasanje gradnje iz najvrijednijih djelova obalnog područja, definisanje obuhvata koji su optimalni za održivu poljoprivredu i održive vidove turizma, analize uticaja podizanja nivoa mora na osjetljive obalne ekosisteme i sl.

Jelušić se osvrnuo na tekuće i buduće aktivnosti u okviru saradnje Crne Gore sa UNEP / MAP-om i PAP/RAC-om, prije svega na projekat GEF Adriatic usmjeren na primjenu ekosistemskog pristupa na planiranje prostora morskog područja, kao i projekte izrade lokalnih planova za integralno upravljanje obalnim područjima. Jelušić je takođe, kao dobru praksu i odgovoran odnos prema održivom upravljanju i zaštiti obale i mora istakao da JP Morsko Dobro u okviru svojih aktivnosti godišnje izdvaja od 300 do 500 hiljada eura za projekte i programe koji su usmjereni na zaštitu životne sredine, kao što su studije zaštite i revitalizacije plaža od erozije, izgradnju infrastrukture i održavanje specijalnog rezervata Solila, monitoring kvalteta morske vode, istraživanje biodiverziteta, istraživanje morskih pećina, morskog dna na području budućih sidrišta i vrijednih lokacija poput lokaliteta Tunja u Budvi.

Takodje, na panelu je afirmisana uloga JP Morsko dobro, kao jedne od institucija sa najdužom saradnjom sa PAP/RAC centrom povodom obilježavanja Mediteranskog Akcionog plana. Jelušić je posebno istakao ulogu JP Morsko dobro u promovisanju zaštite obale i mora kroz saradnju i sa nevladinim organizacijama, koje ostvaruje po pitanju raznih akcija o zaštiti obale, čišćenja i sakupljanja otpada iz mora i sa obale i pozidanja svijesti o značaju ovih pitanja. Poseban doprinos JP Morsko dobro Mediteranskom danu obale su edukativni posteri o temama poput zaštite biodiverziteta mora i obale, obalnim procesima, zaštiti kultutnog blaga podmorja, plažama, plavoj ekonomiji, otpadu u moru i sl. koji se svake godine distribuiraju školama u Crnoj Gori.

Na današnjoj svečanosti, za ambasadorku obale proglašena je hrvatska glumica Zrinka Cvitešić - dobitnica 2014. godine Laurent Olivier nagrade za najbolju glumicu u mjuziklu u Velikoj Britaniji, inače vlasnica maslinjaka i proizvidje maslinovog ulja na Braču i aktivistkinja za zastitiu pririode u Hrvatskoj.

 

split 2018

Copyright © Morsko dobro 2017

Premium Joomla Templates