Počela rekonstrukcija obalnog zida uz obrušenu stazu na plaži Kamenovo

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je u utorak 12. februara započelo radove na rekonstrukciji porušenog zida uz pješačku stazu na krajnjem istočnom dijelu pješčane plaže Kamenovo.

Radovi podrazumijvaju iskop u pijesku do kote +1,0m, betoniranje temelja i armirano-betonskog zida sa izgradnjom novog stepeništa i parapeta na tom dijelu. Ukupna dužina oštećenog dijela staze iznosi 43 metra.

Ugovoren je rok završetka radova je 40 radnih dana, ali po dosadašnjoj dinamici radova očekivanja su da će biti završeni i ranije. Radove izvodi preduzeće “Asfalt beton gradnja” d.o.o. iz Podgorice, a vrijednost ovog posla je 42.880 eura.

 

radovi kamenovo 1

radovi kamenovo 4

OBJAVLJEN JAVNI POZIV ZA ZAKUP HOTELSKIH KUPALIŠTA

Danas je raspisan Javni poziv za podnošenje ponuda za zakup hotelskih kupališta duž crnogorske rivijere u skladu sa Atlasom crnogorskih plaža i kupališta i Programom objekata obalne infrastrukture koje je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore. Privremeni objekti u okviru kupališta koji su predmet ovog Javnog poziva sadržani su u Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra za period od 2019-2023. godine, koji je donijelo Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

Pravo učešća na javnom pozivu za zakup hotelskih kupališta imaju vlasnici ili zakupci hotela visoke kategorije (hoteli sa 4 i 5 zvjezdica i hotelski risorti).

Otkup tenderske dokumentacije može se izvršiti u prostorijama Javnog preduzeća u Budvi, svakog radnog dana od 08.30h-15.00h, sve do 1. marta 2019. godine u 15.00h.

Zainteresovane ponuđače ovim putem pozivamo da se detaljno upoznaju sa tekstom Javnog poziva, s obzirom na to da sadrži izmjene pojedinih uslova za konkurisanje u odnosu na raniji period, u skladu sa novom pravnom regulativom. Javni poziv je od danas dostupan na sajtu Javnog preduzeća www.morskodobro.com.

U cilju adevaktne pripreme ljetnje turističke sezone do kraja februara će biti raspisani Javni pozivi za davanje u zakup javnih kupališta, privremenih lokacija i objekata obalne infrastrukture, kako bi sve bilo spremno već od 1. maja tekuće godine.

U TOKU RADOVI NA SANACIJI PRISTANIŠTA „MUO“ U KOTORU

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je prije nekoliko dana počelo sa radovima na sanaciji pristaništa Muo u opštini Kotor. Radovi će obuhvatiti čišćenje morskog dna u akvatorijumu pristaništa, podvodni iskop materijala ispod kote -2,0 m radi izrade fundamenta objekta, izradu AB zidova i temelja podvodnim kontraktorom, sve prema propisanim tehničkim uslovima.

S obzirom na obim neophodnih radova koje je potrebno izvršiti, završetak sanacije očekujemo krajem marta mjeseca.

Za ovaj posao, a prema utvrđenom Radnom nalogu i definisanom projektnom zadatku opredijeljena su sredstva u iznosu od 31.273,72 eura.

Nakon pristaništa Muo, pristupiće se sanaciji mjesnog pristaništa u Ljutoj, u opštini Kotor, nakon čega ulazimo u poslednju fazu realizacije projektata sanacija objekata obalne infrastrukture za tekuću godinu kada će biti izvršena sanacija pristaništa i mandraća u Baošićima ( kod Lanterne ) i pristaništa i mandraća u Kumboru.

Završetak radova na sanaciji preostalih objekata planiran je do početka ljetnje turističke sezone odnosno do 01. maja 2019. godine.

Radove izvodi firma „ĐOKIĆ GROUP“ d.o.o. a do sada je izvršena sanacija 4 objekta obalne infrastrukture i to : Pristaništa Zaječarsko mulo u Baošićima, pristaništa u uvali Žanjic sve u opštini Herceg Novi, pristaništa – ponte u Stolivu u opštini Kotor, kao i pristaništa Bazdanj u opštini Tivat.

 

foto Muo

Okrugli sto o posebnom rezervatu prirode "Tivatska solila"

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana močvarnih staništa, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Opštinom Tivat organizuje Okrugli sto o posebnom rezervatu prirode "Tivatska solila" koji će se održati u petak 01. februara 2019. godine u Skupštinskoj sali Opštine Tivat, sa početkom
u 10:00 časova.

Na okruglom stolu biće predstavljen značaj i položaj RAMSAR konvencije u legislativi Crne Gore, primjeri upravljanja močvarnim staništima u korist prirode i čovjeka, kao i najnoviji rezultati istaživanja biodiverziteta koja su na području Solila sprovedena tokom 2018. godine.

Međunarodni dan močvarnih staništa obilježava se svake godine 2. februara u okviru RAMSAR konvencije, sa ciljem da se promoviše značaj zaštite ovakvih staništa, prvenstveno onih koja su upisana na RAMSAR Listu močvarnih staništa od međunarodnog značaja. Na ovoj listi nalaze se dva močvarna područja iz Crne Gore: Nacionalni park "Skadarsko jezero" i Posebni rezervat prirode "Tivatska solila".

 

Preuzmite agendu: Agenda 010219

Izjava Ministra Pavla Radulovića: Plan privremenih lokacija u zoni Morskog dobra izrađuje Ministarstvo, a ne Morsko dobro (Preuzeto sa portala RTV Budva)

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je kazao da što se tiče privremenih lokacija, Ministarstvo nije ništa zabranilo Morskom dobru, te da Plan privremenih lokacija u zoni Morskog dobra izrađuje Ministarstvo, a ne Morsko dobro.

Morsko dobro, kao i lokalna uprava, prema riječima Radulovića, može da sugeriše šta misli da treba ili ne treba da se nađe u tom planu.

"Morsko dobro je podjednako kao i mi i lokalna uprava mislilo da te lokacije nijesu primjerene za te prostore, međutim imale su u planu da ih zadrže jednu plus jednu godinu kako bi se one blagovremeno uklonile odatle i na njihovo mjesto stavilo nešto što je primjerenije.

Postojao je dogovor da takva stvar prođe ukoliko se sa tim složi lokalna uprava i hotelijeri koji se nalaze u neposrednoj blizini tih lokacija, međutim nije došlo do koncezusa i mi smo jednostavno podržali ono što je strategija razvoja turizma Crne Gore, a to je da napravimo visokokvalitetnu i cjelogodišnju destinaciju", istakao je Radulović.

On je kazao da "ona vrsta zabave na takvoj lokaciji nije primjerena i mi smo potpuno otvoreni da razgovaramo da se takva vrsta zabave koja je sasvim legitimna za one koji takvu zabavu žele, napravi na nekoj drugoj lokaciji u Budvi, a o toj lokaciji ćemo se naknadno dogovoriti".

Podsjećamo, iako je JP Morsko dobro predložilo da se šest otvorenih diskoteka (Maltez, Trokadero, Ambinete, Paris, Rafaelo, i Majami) na donjem šetalištu zadrži do 2020. godine, kako bi u međuvremenu napravili plansko rješenje za uređenje šetališta, Ministarstvo održivog razvoja i turizma ima drugačije planove, te je odlučilo da od ove godine izbriše te kafiće.

Pored toga, Ministarstvo je u dokumentu navelo da se zabranjuje i postavljanje bilo kakvog mobilijara i šanka sa grilom na dijelu prema gornjem i donjem šetalištu, što znači da previše kioska sa brzom hranom na šetalištu, koji su ružili taj dio grada, više neće postojati.

 

Link za originalni članak: http://www.rtvbudva.me/vijesti/radulovic-plan-privremenih-lokacija-u-zoni-morskog-dobra-izraduje-ministarstvo-a-ne-morsko-dobro/21231

SANIRANA OGRADA OKO DINA NA VELIKOJ PLAŽI

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom nastavilo je projekat zaštite pješčanih dina na Velikoj plaži, koji je započet još 2015 godine.
Ovim projektom se ograđuje postojeći pojas dina i trasiraju putevi do plaža, kako bi se spriječilo nekotrolisano probijanje prolaza i parkiranje vozila na dinama.

Za potrebe izvođenja radova na zaštiti i rehabilitaciji pješčanih dina Agencija za zaštitu prirode i životne sredine izdala je dozvolu i uslove zaštite prirode na osnovu kojih je pripremljen ovaj predmjer i predračun, a za realizaciju ovoga posla korišćeni su pozitivni primjeri i iskustva iz inostranstva (Italija).

Radovi na zaštiti dina i sanaciji postojeće ograde obuhvati li su nabavku materijala i zamjenu postojeće drvene ograde dužine 300 m kako bi se fizički zaštitio ovaj pojas. Trasirani su prilazi za usmjeravanje korisnika i posjetilaca prema plaži, izvršena sanacija i farbanje postojeće ograde u dužini od 2200 m, a zatim je izvršeno postavljanje dvije trojezične informativne table sa opštim podacima o dinama kod privremenih objekata “Pacha” i “Macao”. Radove je izvelo prduzeće „RDZ”iz Budve, vrijednost investicije iznosila je 11.737 eura.

Pojas pješčanih dina formiranih u zaledju plaže, ima svoju višestruku ulogu. Pored toga što su dine regulatori dinamičnog procesa transporta pijeska, te služe kao zaštita od erozije plaže, ovaj pojas takođe predstavlja značajno stanište jedinstvenih vrsta biljaka - halofitne vegetacije, a koje imaju rijetku osobinu da opstaju u ekstremnim uslovima (zaslanjena podloga i uticaj vjetra). Najugroženija vrsta je badra - Pancratium maritimum koji se nalazi samo na ovom lokalitetu u uskoj zoni na samoj plaži i zakonom je zaštićena.

Inače Velika plaža, dugačka cca. 12 km širine od 40m-150m, sa svojim zaleđem predstavlja jedinstveni ekološko područje u Crnoj Gori u kome su prepoznatljiva specifična staništa kao što su pješčane dine, močvare, ušće rijeke, i dr. Rješenjem o zaštiti objekata prirode (Službeni list SRCG 30/68) Velika plaža sa zaleđem zaštićena je kao Spomenik prirode.

Stoga je od posebnog značaja da se postojeći pojas dina sa svojom autothonom vegetacijom sačuva , a lokacije na kojima je ovaj pojas uništen ili poremećen da se rehabilituju.

Copyright © Morsko dobro 2017

Premium Joomla Templates