Saopštenje- Kvalitet vode (12.- 13.09.2018.)

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 12. do 13. septembra pokazali su da je na 97% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 3% kupališta bio K2 klase. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima odličnog kvalitetna, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.

U opštini Ulcinj voda je bila odličnog kvaliteta na svih 16 kupališta na kojima se realizuje monitoring, dok je na području opštine Bar voda bila odličnog kvaliteta K1 na 11 lokacija, a na 1 lokaciji K2 klase. Izvrstan kvalitet vode zabilježen je i u Budvi, gdje je na svih 27 kupališta voda bila kvaliteta K1. U Tivtu je, od ukupno 9 lokacija, voda bila K1 klase na njih 7, a K2 klase na 2 lokacije. Kada je u pitanju kvalitet morske vode na kotorskim i hercegnovskim plažama, analize su takođe pokazale odličan kvalitet, pa je na svih 15 lokacija u Kotoru, i svih 21 u Herceg Novom, zabilježen kvalitet K1 klase.

Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.

Izrada Idejnog rješenja za uređenje šetališta u Rafailovićima

JP Morsko dobro je prije nekoliko dana uputilo na saglasnost Glavnom gradskom arhitekti u Opštini Budva Idejni projekat za uređenje šetališta u Rafailovićima od bivšeg hotela Lahor do kraja zahvata DUP-a Bečići. Nakon dobijene saglasnosti od nadležnog opštinskog organa JP Morsko dobro će pristupiti izradi Glavnog projekta.

4 ZONE UREĐENJA

Pri izradi samog rješenja urađena je analiza postojećeg stanja šetališta i u funkcionalnom smislu isto je podjeljeno u 4 zone.

U prvoj zoni koja obuhvata prostor od “plavog kamena” do pjacete, predviđeno je da se pored rekonstrukcije šetališne zone sačuvaju postojeće zelene površine, te da se iste geometrijski uobliče i obogate drvenim klupama.

U zoni pjacete predviđeno je da se zonira prostor šetališta i odvoji od slobodnog prostora koji bi bio pogodan za održavanje kulturno-zabavnig manifestacija. Na granici pjacete sa zelenom površinom planirao je posatvljanje “pametne” klupe sa priključcima za internet i struju.

Vodeći računa o već postojećem duhu samog ambijenta u zoni između pjacete i navoza za izvlačenje barki predviđeno je da se jasno odvoji zona šetališta od zone ugostiteljskih terasa za koje su projektovane nove tende od laminiranog drveta duž kojih bi rasle puzavice.

Poslednja etapa od navoza do “Đevištenja” je takođe planirana da jasno razgraniči šetališnu zonu od ugostiteljskih terasa, dok lučni armirani zid na ovom potezu planiran je da bude obložen novim kamenom otpornim na morske talase,
Cjelokupan potez šetališta planiran je da bude popločan prefabrikovanim betonskim elementima pravilnog obilka.

 REGULACIJA SAOBRAĆAJA I OČUVANJE ZELENILA

Idejnim rješenjem nije predviđeno da šetalište bude dostupno automobilima, osim izuzetno za mogućnost snabdjevanja lokala, kao i ulaska vatrogasnih i vozila hitne pomoći. Na kontaktu priključnih ulica planirano je postavljanje potapajućih stubića.

Predviđeno je da se duž cijelog šetališta zasade stabla primorskog bora i slične kulture, pogotovo duž lučnog dijela šetališta.

 

A

 

A10

A11

A12

Reagovanje na komentar predstavnika Opštine Budva u tekstu “Sveti Nikola pretvoren u deponiju”

“Cijeneći napore i rad zaposlenih u lokalnim komunalnim preduzećima, u konkretnom slučaju d.o.o. “Komunalno” Budva, kojem je Opština bila dužna da stvori sistemske, tehničke i finansijske preduslove za kvalitetno funkcionisanje i održavanje čistoće u najfrekfentnijoj zoni, smatramo da će kroz izmjenu Zakona o finansiranju lokalne samouprave, koji smo inicirali u pravcu direktnog prenosa sredstava od strane JP Morsko dobro ka komunalnim preduzećima po izvršenom poslu, sigurno obezbjediti ono što Opština do sada nije bila u kapacitetu da učini.

Sa druge strane zakupci plaža uredno obavljaju svoje ugovorene obaveze održavanja čistoće i svi imaju zaključene ugovore sa lokalnim komunalnim preduzećem kojem plaćaju naknadu za odvoz smeća.

Stoga ključni problem evidentan je na nezakupljenim plažama i djelovima morskog dobra za čije održavanje Opština očito ne prenosi namjenska sredstva komunalnom preduzeću, a koja su se i ove sezone direktno od prihoda za zakup morskog doba prenosila u opštinsku kasu. Podsjećamo da je taj iznos samo za Budvu 1.3 miliona eura sa namjenom tekućeg komunalnog održavanja zone morskog dobra”.

Rezultati analize kvaliteta morske vode (29. - 30.08.2018.)

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 29. do 30. avgusta pokazali su da je na 92% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 8% kupališta bio K2 klase. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima odličnog kvalitetna, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.

Od ukupno 16 kupališta u opštini Ulcinj voda je bila odličnog kvaliteta na njih 11, dok je na 5 kupališta voda bila K2 klase. Na području opštine Bar voda je bila odličnog kvaliteta K1 na svih 12 lokacija na kojima se prati sanitarni kvalitet morske vode za kupanje i rekreaciju. U Budvi, od ukupno 27 kupališta na njih 26 voda je bila odličnog K1 kvaliteta, dok je na jednom kupalištu voda bila K2 klase. Slična situacija je bila i u opštini Tivat, gdje je od ukupno 9 lokacija, voda bila K1 na njih 8, a K2 na jednoj lokaciji. U Kotoru je, od ukupno 15 kupališta, kvalitet K1 bio na 14 lokacija dok je na jednoj lokaciji kvalitet bio klase K2. Kada je u pitanju kvalitet vode na obali Herceg Novog, analize su pokazale odličan kvalitet K1 na svim lokacijama (ukupno 21) na kojima se prati mikrobiološki kvalitet morske vode.

Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.

Pokrenuto 10 sudskih postupaka prema zakupcima za naplatu neizmirenih obaveza za 2016. godinu

Imajući u vidu da nakon sprovedene tenderske procedure određeni broj izabranih ponuđača nije pristupio zaključenju ugovora ili nije izvršio plaćanje po osnovu zaključenog ugovora, Radna grupa JP Morskog dobra je intenzivirala aktivnosti u cilju izmirenja obaveza po osnovu korišćenja prostora za naznačene godine.

Javno preduzeće je pokrenulo ukupno 10 sudskih postupaka prema zakupcima za naplatu neizmirenih obaveza za 2016. godinu.

Rok za izmirenje duga za korišćenje lokacija za 2017. godinu ističe 05. septembra 2018. godine, nakon čega će uslijediti utuženja za naplatu dugovanja za 2017. godinu.

U toku je priprema Programa za naredni petogodišnji period (2019-2023 g.), pa je neophodno da korisnici, koji do sad nijesu to uradili, što prije izmire svoje obaveze i zaključeUgovor/Anex, kako ne bi prestao pravni osnov za korišćenje lokacija i postavljanje objekata. Javno preduzeće će inicirati brisanje lokacija iz Plana za koje ne bude imalo regulisane ugovore sa zakupcima i isplaćena dugovanja po osnovu zakupa.

INFORMACIJA O REALIZACIJI DUGOROČNIH UGOVORA O KORIŠĆENJU MORSKOG DOBRA na osnovu sprovedenih tenderskih postupaka

INFORMACIJA
O REALIZACIJI DUGOROČNIH UGOVORA O KORIŠĆENJU MORSKOG DOBRA
na osnovu sprovedenih tenderskih postupaka

 

U skladu sa usvojenim Zaključcima, u cilju upoznavanja Upravnog odbora sačinjena je Informacija o realizaciji zaključenih dugoročnih ugovora na osnovu tenderskih postupaka koje je sprovelo Javno preduzeće prema Zaljučcima Vlade Crne Gore, koja sadrži pregled do sada zaključenih dugoročnih ugovora, osnovne elemente i ciljeve ugovora, kao i trenutni status osnosno stepen realizacije investicionih projekata.
Uvažavajući da pravni osnov za postupanje i spovođenje postupaka davanja u dugoročni zakup/na korišćenje predstavljaju Zaključci Vlade Crne Gore to ova Informacija istovremeno predstavlja izvještaj o realizaciji Zaključaka.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, u skladu sa Zakonom o morskom dobru u periodu od svog osnivanja sa različitim intenzitetom zaključivalo je dugoročne ugovore o korišćenju morskog dobra koji su uvjek bili usmjereni na realizaciju investicionih aktivnosti i trajnih ulaganja u morsko dobro.

 

Detaljnije na linku : INFORMACIJA O REALIZACIJI DUGOROČNIH UGOVORA O KORIŠĆENJU MORSKOG DOBRAO REALIZACIJI DUGOROČNIH UGOVORA O KORIŠĆENJU MORSKOG DOBRA

Rezultati analize kvaliteta morske vode (15. - 17.08.2018.)

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 15. do 17. Avgusta, pokazali su da je na 91% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 9% kupališta bio K2 klase. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima odličnog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.

Na području opštine Ulcinj, voda je bila odličnog kvaliteta- K1 na svim lokacijama na kojima se prati sanitarni kvalitet morske vode za kupanje i rekreaciju. U Baru je, od ukupno 12 kupališta, kvalitet K1 bio na 9 lokacija dok je na 3 lokacije kvalitet bio klase K2. Na području opštine Budva analiza je rađena na 27 lokacija, od kojih je na jednoj zabilježen kvalitet K2, dok je na ostalim lokacijama voda bila K1 klase. Kvalitet morske vode K1 bio je na svih 9 kupališta u opštini Tivat. U Kotoru je, od ukupno 15 kupališta, kvalitet K1 bio na 12 lokacija dok je na preostale 3 kvalitet bio klase K2. Kada je u pitanju kvalitet vode na obali Herceg Novog, analize su pokazale kvalitet K1 na ukupno 19 kupališta, dok je na preostala 2 kupališta voda bila klase K2.

Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.

Copyright © Morsko dobro 2017

Premium Joomla Templates