Održana finalna konferencija i tehnička radionica Interreg IPA CBC projekta WELCOME – Programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru

Finalna konferencija i tehnička radionica Interreg IPA CBC Italy-Albania-Montenegro projekta “WELCOME” (WatEr LandsCapes sustainability through reuse of Marine littEr - Održivost vodenih pejzaža ponovnom upotrebom otpada iz mora), koje su zbog pandemije koronavirusa COVID-19 održane online preko ZOOM Cloud platforme, završene su danas.

Prethodna dva dana, prezentovani su rezultati svih aktivnosti koje su u okviru projekta realizovane u Italiji, Albaniji i Crnoj Gori, a poseban akcenat usmjeren je na rješavanje problema otpada iz mora koji je u fokusu svih zemalja regiona kao i o zaštiti pješčanih dina od erozije i ljudskog uticaja.
Rezultati istraživanja otpada sakupljenog na plažama Italije, Albanije i Crne Gore pokazali su da je plastika dominantan otpad. U Crnoj Gori je u okviru projektnih aktivnosti sakupljeno ukupno 11 152 predmeta odnosno 257,03 kg otpada sa odabranih plaža u Herceg Novom, Budvi i Ulcinju. Na plaži u Herceg Novom prikupljeno je 112,46 kg otpada iz mora, u Budvi 42,84 kg dok je u Ulcinju prikupljeno ukupno 101,73 kg.
Od prirodnog drveta koje je sakupljeno prilikom akcija čišćenja plaža, u projektnim zemljama napravljene su zaštitne konstrukcije za očuvanje pješčanih dina od erozije. U Crnoj Gori, na Velikoj plaži, ovakvom konstrukcijom (drvena ograda i pasarele), ograđene su pješčane dine koje su u okviru projekta rehabilitovane, te na kojima je sprovedena biološka restauracija kroz nasipanje pijeska, obnavljanje specifične vegetacije koja prirodno nastanjuje ovo područje i postavljanje zaštitnih konstrukcija koje doprinose prirodnom formiranju dina. Takođe, od prirodnog i obrađenog drveta sakupljenog tokom akcija čišćenja plaža napravljene su i umjetničke instalacije koje imaju za cilj da skrenu pažnju na problem otpada i ukažu na njegovu moguću ponovnu upotrebu te podignu svijest o očuvanju pješčanih dina.

Projekat “WELCOME”, realizovan je u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru, i usmjeren na održivo upravljanje otpadom iz mora kao i na jačanje prekogranične saradnje između Italije, Albanije i Crne Gore, a sve to u cilju rješavanja problema otpada iz mora koji je poslednjih godina sve izraženiji na ovom području. Aktivnosti ovog projekta bile su usmjerene na uklanjanje otpada sa plaža, praćenje stanja i selektovanje otpada, obnavljanje i ograđivanje dina korišćenjem drvenog otpada sakupljenog sa plaža i izradu Prekograničnog plana upravljanja otpadom iz mora koji treba da doprinese uspostavljanju održivog i dugotrajnog sistema upravljanja otpadom iz mora.
Glavni cilj projekta “WELCOME” je podrška dugoročnom upravljanju otpadom iz mora kroz razvoj smjernica, testiranje inovativnih metoda za konsolidaciju obalnih dina koristeći drveni otpad iz mora i povećanje svijesti javnosti o održivom razvoju. Dok je glavni rezultati projekta uspostavljanje integrisanih inicijativa u oblasti prevencije priobalnog ekološkog rizika i zaštite biodiverziteta, stvaranje održivog lanca vrijednosti zasnovanog na ponovnom korištenju otpada iz mora od strane umjetnika i arhitekata koji su dizajnirali obalne anti-erozione sisteme te razvoj zajedničkih planova za poboljšanje i očuvanje vodenih pejzaža.
U ovom projektu, koji je počeo sa realizacijom u aprilu 2018. i traje do januara 2021. godine, učestvuje 6 partnera iz 3 zemlje – Italija, Albanija i Crna Gora. Vodeći partner projekta je Nacionalni međuuniverzitetski konzorcijum – CoNISMa iz Italije, dok pored Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u projektu učestvuje još i Univerzitet Crne Gore – Institut za biologiju mora, Opština Leće iz Italije, Nacionalna obalna Agencija, Univerzitet iz Tirane – Fakultet za Geologiju i rudarstvo iz Albanije.

1D5A0053

Photo 1

Photo RODA

02 7

02 1

Najava

Saopštenje o aktivnostima sprovedenim u sklopu projekta “Istraživanje i promocija koralnih zajednica u Bokokotorskom zalivu”

Postavljanjem bova na lokalitetima Dražin vrt i Sopot završene su sve aktivnosti na zaštiti staništa kolonija Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia) predviđene projektom “Istraživanje i promocija koralnih zajednica u Bokokotorskom zalivu”, a koji su realizovali Institut za biologiju mora i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.
U okviru ovog projekta, krajem avgusta, realizovano je čišćenje dvije podvodne bašte koralnih zajednica Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia) na ovim lokacijama, koje su sproveli stučni saradnici Instituta za biologiju mora jer je bilo potrebno da se otpad pažljivo sakupi, a da pri tom ne dođe do ugržavanja i oštećenja korala.
Nakon toga, na lokacijama su postavljene informativne table sa informacijama o podvodnim baštama ovog korala, kao i o zabrani ribanja i sidrenja plovnih objekata na ograđenim lokacijama.

Na osnovu saglasnosti Uprave za pomorsku sigurnost i Ministarstva saobraćaja i pomorstva, ova dva lokaliteta ograđena su bovama na moru, koje imaju za cilj da fizički onemoguće prolaz i sidrenje plovila, a sve u cilju zaštite staništa Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia).

U cilju informisanja javnosti izrađena je i informativna brošura kojom je dočarana priča o životu Zlatnog korala u Bokokotorskom zalivu. Brošura će biti distribuirana ribarima, školama i svim zainteresovanim građanima.

Podsjećamo da je nakon aktivnosti u okviru projekta GEF Adriatic koji sprovodi Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Mediteranski akcioni plan Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu, iz Instituta za biologiju mora te kasnije Opštine Kotor pokrenuta inicijativa za zaštitu staništa kolonija Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia), na lokalitetima Dražin vrt i Sopot u Bokokotorskom zalivu. U iščekivanju okončanja procedure proglašenja preventivne zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, aktivnosti koje je sprovelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i Institut za biologiju mora, predstavljaju najvažnije mjere zaštite korala na terenu i promociju ove zaštićene vrste.

 

O Zlatnom koralu (lat. Savalia savglia)

S. savaglia, zlatni koral ili lažni crni koral je rijetka vrsta koja naseljava Sredozemno more iistočni Atlantski okean. Najveći broj kolonija je zabilježen na Kanarskim ostrvima dok se najveći broj kolonija za Sredozemno more nalazi u Bokokotorskom zalivu.

Ovaj žbunasti koral je zapravo parazit na raznim gorgonijama koje prerasta i obavija svojim proteinskim skeletom skoro crne boje. Polipi su brojni, bjeličaste do najčešće zlatnožute boje, pa otuda i naziv zlatni koral. Oko usnog otvora se nalazi do 30 pipaka koji su raspoređeni u dva niza. Raste veoma sporo, svega nekoliko milimetara godišnje a analize radioaktivnim ugljenikom ukazuju na starost nekih kolonija od oko 2700 godina što ih čini među najstarijim živim organizmima na planeti.

U blizini vrulja kod Sopota i kod Dražin vrta se nalaze najveće grupacije kolonija zlatnog korala u Sredozemnom moru. Na ovim lokacijama je zabranjeno sidrenje i ribarenje kako bi se izbjeglo lomljenje i uništavanje korala. Vrulje su podvodni izvori slatke vode koji stvaraju specifične uslove, prije svega smanjen salinitet i temperaturu, kao i smanjenu prozirnost morske vode i izmijenjen intenzitet sedimentacije. Ovako izmijenjeni uslovi spoljašnje sredine pogoduju razvoju zlatnog korala i u neposrednoj blizini vrulja kod Sopota i Dražin vrta su na neobično malim dubinama od 10 do 25m dok se na drugim lokacijama zlatni koral nalazi uglavnom od 30 do 100m, pa čak i do 700m dubine.

 

Ograđivanje lokacija bovama

Info tabla Dražin Vrt

Podvodno čišćenje

 

 

Saopštenje za javnost povodom raspisivanja javnog poziva za popločavanje pješačkih staza u gradskom parku na Slovenskoj obali u Budvi

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je u petak 27. novembra raspisalo javni poziv za izvođenje radova na uređenju gradskog parka u Budvi - završno oblikovanje parkovskog prostora, faza III.

U okviru ovog posla izvršiće se popločavanje pješačkih staza u parku i postavka elektoroinstalacija za novi raspored stubova javne rasvjete. Po projektom zadatku Javnog preduzeća, koji je sastavni dio javnog poziva, staze će se popločavati vibropresovanim pločama različitih dimenzija i to 16x32cm, 16x24cm, 24x24cm, 24x32cm, 24x40cm. Ploče su dvoslojne sa završnim slojem od kvarcnog pijeska u bež i sivoj boji, a postavljaće se u “mozaičnom” rasporedu preko postojeće tamponske podloge.

Otvaranje ponuda ponuda zakazano je za 27. decembar, a Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom za ovaj posao izdvaja 75.000,00 €.

Podsjećamo da je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, nakon što je krajem 2019. godine u saradnji sa zakupcima uklonilo otvorene diskoteke i privremene obejkete sa lokacije Slovenska obala, izvelo radove na izgradnji i uređenju nove parkovske površine od 8.000 m2. Novi gradski park dobio je dječije igrališe, igralište za pse, urbani mobilijar, javnu rasvjetu, pješački most preko Savičića potoka, a na novonastaloj površini zasađeno je preko 400 mediteranskih biljaka.

U taj posao, koji je rađen kroz II faze, JP Morsko dobro je u 2020. godini uložilo 300.000,00 €.

 

budva park

IMG 0011

Raspisan javni poziv za nastavak rekonstrukcije šetališta na Jazu

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore raspisalo je danas Javni poziv za izgradnju i uređenje druge faze šetališta u zaleđu budvanske plaže Jaz. Nastavak pješačke staze prostiraće se od postojećeg - završenog šetališta I faze radova, obalnim zidom ispod katastarske parcele broj 70 K.O. Prijevor I, do zapadnog kraja plaže Jaz, na katastarskoj parceli broj 96 K.O. Prijevor u ukupnoj dužini od cca 226 metra.

Radovi na rekonstrukciji i izgradnji druge faze odnosiće se na uklanjanje starih djelova betona ispred objekata, trasiranje staze do krajnjeg zapadnog dijela plaže, izgradnju potpornih zidova južnom stranom prema moru, a potom i popločavanje prefabrikovanim betonskim pločama kakve su postavljene na prvom dijelu šetališta.

U okviru ovog posla planirano je i hortikulturno uređenje na jednom segmentu uz šetalište - sadnja palmi i drugih mediteranskih sorti, postavljanje nove javne rasvjete na metalnim stubovoma visine 10 metara, kao i postavlajnje odgovarajućeg parkovskog mobilijara.

Javni poziv za izvođača radova trajaće 60 dana, a posao uređenja kompletne staze trebao bi da bude završen do početka naredne turističke sezone.

Procijenjena vrijednost ovih radova, sa uračunatim PDV-om, iznosi oko 234.000,00 €, dok će kroz nekoliko dana biti raspisan javni poziv za odabir vršioca stručnog nadzora.

Podsjećamo da je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore početkom ove godine završilo radove na uređenju I faze šetališta, odnosno popločavanje, hortikulturno i parkovsko uređenje ranije definisane pješačke staze duž plaže Jaz.

U prvu fazu radova Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je investiralo 160.000,00 eura, a cjelokupan posao uređenja kompletnog poteza šetališta na Jazu (2 faze) sa projekotovanjem, izgradnjom i nadzorom vrijedan je oko 450.000,00 €.

 

jaz I

jaz II render

Raspisan Javni poziv za uređenje Velike skele u Ulcinju

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore raspisalo je juče javni poziv za odabir izvođača radova za parterno uređenje “Velike skele” – pristaništa u podnožju zidina Starog grada u opštini Ulcinj.

Projektnim zadatkom obuhvaćeno je popločavanje čitave površine platoa, postavljanje podzemnih elektro instalacija, uklanjnje dotrajalih betonskih ploča, uklanjanje oštećenog stepeništa i izgradnja novog, postavljanje stubova javne rasvjete, hortikulturno uređenje i postavljanje urbanog mobilijara. Ovim poslom predviđena je i rekonstrukcija tribina na Velikoj skeli i organizacija prostora koji bi bio pogodan za održavanje gradskih manifestacija.

Javni poziv će trajti 60 dana, a izabrani izvođač radova će imati rok od 180 kalendarskih dana od dana uvođenja u posao da završi radove uređenja Velike skele.

Ukupna površina rekonstrukcije je 4600 m2, a procijenjena vrijednost predmeta ove nabavke, sa uračunatim PDV-om, iznosi 810.000,00 €.

Velika Skela 1

Velika Skela 2

Velika Skela 41

REAGOVANJE NA TEKST “ZA MARKOVIĆA JAVNI PODACI NE POSTOJE” OBJAVLJENOM U ND VIJESTI DANA 11.11.2020.

U emisiji „Reflektor“ na TV Vijesti govorio sam o tome da u ovom momentu ne postoje cjeloviti i pouzdani podaci (istraživanja) o procesu erozije koja se događa na morskoj obali Ade Bojane na osnovu kojih bi bilo moguće uraditi inženjerski pouzdano i provjerljivo tehničko rješenje! Zapravo, samo sam prenio zaključke eksperata među kojima su i profesori sa Građevinskog fakulteta iz Splita i međunarodni stručnjaci, učesnici prošlogodišnjeg skupa u Budvi, a koji se bave ovim i sličnim problemima.
Činjenica je da je Ministarstvo održivog razvoja, po zaključku Vlade, pokrenulo izradu Studije zaštite i revitalizacije plaže i neophodna predhodna istraživanja/ snimanja za koje je JP Morsko dobro još ranije opredijelilo sredstva. Zbog toga ne stoji optužba da smo se sjetili erozije tek kad su na to ukazali građani kroz proteste.
Takođe, istina je da nema ranijih cjelovitih istraživanja i podataka na osnovu kojih bi se mogao uraditi projekat rješenja.
Javni podaci koje pominje autor teksta jesu korisni ali nedovoljni za rješavanje ovako složenog problema, što je konstatacija kompetentnih eksperata.
Moje konstatacije o odsustvu cjelovitih istraživanja u ranijem periodu kao i to da kod nas nema eksperata koji se bave pitanjima erozije na morskoj obali delta rijeka su rezultat komunikacije sa domaćim hidrolozima, hidrogeolozima i ostalim. Eksperti slično izkazuju za ukupnu obalu istočnog Jadrana.
Javni podaci koje pominje autor teksta, nijesu dovoljni za izradu Studije erozije koja se događa pa time ni za izradu projekta.
Žao mi je ako se iz mojih komentara moglo zaključiti da bilo kome konotiram nerad ili slično, pogotovo ne bih volio da se to shvati za Hidrografski Sektor HMZ-a Crne Gore. Tim prije što sa njima imamo vrlo uspješnu saradnju. Za potrebe JP Morsko dobro oni su uradili 60-tak tzv. Nautičkih planova. Tom saradnjom smo izuzetno zadovoljni a vjerujemo i oni.
Što se tiče komentara lapsusa koje sam izgovorio u živoj raspravi – tipa eko umjesto eho sonar, mislim da ne zavređuje pažnju. Lapsus je bila i konstatacija da nemamo mareograf – trebalo je valomjer. Sve u svemu tačno je da nema dovoljno podataka za pouzdano projektovanje.
Bez obzira na činjenicu da su službe u Crnoj Gori imale i imaju mareografe, sonare i td., činjenica je da tek pošto je HMZ kroz IPA Core projekat obeznijedili višesnopni sonar, u čemu im je skromno pomoglo naše Preduzeće, postoji mogućnost da naše institucije brzo, efikasno naprave neophodna snimanja kojim bi se pratio proces kretanja nanosa u vodi ispred plaže Ade. Ranije je to bilo komplikovanije.

Dragan Marković, JP Morsko dobro

 

JP za upravljanje morskim dobrom predstavlja projekat uređenja šetališa u Čanju

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je završilo izradu Glavnog projekta za rekonstrukciju obalnog šetališta u Čanju, shodno Idejnom rješenju koji je urađen ranije, a ove godine usklađen sa Državnom studijom lokacije “Sektor 51”, Čanj.

Šetalište je projektovano u dužini od cca 1 km, a ukupna površina šetališta i pratećih sadržaja obalne infrastrukture iznosi 9800 m2.

Promenada će biti popločana betonskim pločama sive boje, blago pjeskirane završne obrade, a njena širina iznosiće 8 metra, od čega 7 metara šetališna zona i 1 metar zelena površina koja se proteže središnjim dijelom promenade. Pomenuti zeleni pojas traje sve do kraja šetališta, a upravo u ovoj zoni, biće postavljene podzemne instalacije, ulično osvjetljenje, klupe i kante za otpadke.

Zeleni pojas suptilno odvaja šetalište kao frekventnu javnu površinu od nešto mirnijeg plažnog zaleđa namijenjenog uslužnim sadržajima, te reguliše komunikaciju između ove dvije zone.

Pristup šetalištu je projektovan tako da bude dostupan svim korisnicima, posebno vodeći računa o pristupu lica sa smanjenom pokretljivošću i invaliditetom, koji je neometan duž cijelog šetališta.

Idejnim projektom uređenja Čanja izdvojene su četiri faze realizacije shodno Glavnom projektu rekonstrukcije, a Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je Planom korišćenja sredstava za 2021. godinu predvidjelo 551.000,00 eura za izgradnju I faze koja će se raditi na parceli 1, zona 3 shodno DSL “Sektor 51”, Čanj.

Integralno uređenje obalnih šetališta, kakvo slijedi u Čanju, koncipirano je po modelu već započetkog projekta rekonstrukcije Sutomora i ranije završenih šetališta u Dobroti u Kotoru, na Pinama u Tivtu. Savremenim uređenjem obalnih promenada JP Morsko dobro ima za cilj da obezbjedi podizanje nivoa kvaliteta turističke destinacije u zoni kojom upravlja, ali i stvori bolje i bezbjednije uslove za rekreaciju lokalnog stanovništva.

 

čanj 1

čanj 2

 

 

 

 

Copyright © Morsko dobro 2017

Premium Joomla Templates