Luka Budva

Orijentacija

Zidine starog grada i zvonik crkve u starom gradu, ostrvo Sv. Nikola na čijem se SE kraju nalazi svjetionik pored čuvarske kuće.

Vremenske prilike

Luka je izložena N vjetru koji duva rijetko, ali zna biti opasan jer nastupa naglo. Zaštićena je od W vjetra. Lukobranom je zaštićena i od SE, S i SW vjetrova, ali za jakih južnih vjetrova u luci se stvara bibavica.

Morske struje

Morske struje u akvatoriji luke su dosta jake, posebno kod promjene vremena i uglavnom teku u smjeru kazaljke na satu. Mogu uticati na manevar plovila u luci.

Morske mijene

Na Crnogorskom primorju srednja amplituda između morskih mijena (razlika srednjih visokih voda i srednjih niskih voda) je 23 cm.
Srednja amplituda između srednjih viših visokih voda i srednjih nižih niskih voda iznosi 29 cm. Amplituda između najviših mjesečnih i najnižih mjesečnih srednjih vrijednosti iznosi 64,1 cm. Apsolutni registrovani ekstremi u odnosu na hidrografski nivo na koga su redukovane dubine na pomorskim kartama su 87 cm iznad i 42 cm ispod hidrografskog nivoa. Iz toga proizilazi da je maksimalna registrovana amplituda između promjene nivoa mora ispred obala Crne Gore, uzrokovana morskim mijenama 131 cm.

Nivo mora se u prosjeku najviše izdiže u oktobru, novembru i decembru, a na najniže vrijednosti se spušta u ljetnjim mjesecima.

Uputstvo za uplovljenje

Kada se luci prilazi iz SE pravca treba paziti na greben koji se nalazi na 0.2 nautičke milje WNW od južnog rta ostrva Sv. Nikola, kao i na pličine oko njega. Greben je veoma opasan, jer je uočljiv samo po uzburkanom moru kada na tom mjestu more pjeni.
Kada se uplovljava južnim prolazom treba obratiti pažnju na podvodni prag koji se proteže između luke i NW kraja ostrva Sv. Nikola. Prolaz u pragu je uzak i označen je sa dvije plutače – crvenom i zelenom. Treba imati u vidu da postoji mogućnost da talasi pomjere plutače sa njihovih pozicija. Plovni put koga se treba držati pri uplovljenju u luku označen je sa četiri plutače i ucrtan je na pomorsku kartu- plan u razmjeri 1:5000.

Kada se uplovljava iz E pravca treba obratiti pažnju na podvodni grebenasti prag (plićina Tunja) koji se proteže od NW kraja ostrva Sv. Nikola prema sjeveru. Sjeverni kraj ovog praga i obalu razdvaja uski dublji prolaz koji mogu koristiti samo manja plovila jer se prolaz sužava i dubina smanjuje usled nasipanja za vrijeme jakog mora. Ovaj prag štiti luku od živih valova juga koji se na njemu lome i slabe.

Bura koja duva dosta jako može otežati uplovljenje u luku.
Za vrijeme jakih SE, S i SW vjetrova opasno je uplovljavati u luku, jer talasi mogu razbiti brod o plitko dno grebenastog praga.

U W i NW plićem dijelu luke treba obratiti pažnju na betonske sidrene blokova koji se nalaze u velikom broju po dnu i čija visina iznad dna doseže i 0.6 metara.

Vez

Za vezivanje plovila luka raspolaže sa izgrađenom obalom dužine 1 218 metara i plutajućim pontonima dužine 480 metara.
Na obali i pontonima postoji infrastruktura za vez uključujući bitve, alke i kljune za privez plovila.

Sidrište

Manja plovila mogu sidriti istočno od luke na dubini 7 do 8 metara gdje su zaštićeni podmorskim pragom od talasa SE vjetra, a samo djelimično zaštićeni od talasa SW vjetra.
Veća plovila po buri mogu sidriti pod obalom kopna WNW od rta Zavala, po jugu pod NE obalom ostrva Sv. Nikola. Dubine na ovim sidrištima su 12 do 15 metara, a dno (pijesak i trava) drži dobro. Međutim treba voditi računa o podmorskom kanalizacionom cjevovodu koji se od rta Zavala pruža u S pravcu u dužini od oko 1.3 milja.

Voda i struja

Izgrađena obala i pontoni su opremljeni servisnim ormarićima sa priključcima za vodu i struju.

Komunikacije:

Moguć je prilaz motornim vozilom do luke, a za dalju komunikaciju može se koristiti Jadranska magistrala.

Nautička karta luke

Copyright © Morsko dobro 2016

Premium Joomla Templates